← Nazad

Kako bi svijet mogao da izgleda 2050: Blokovi, integracija i balkanska granica

Super-kratka verzija scenarija: glavne teze, bez detaljnih obrazloženja.

Uvod

Do 2050. svijet oblikuju rivalni blokovi, ne „čista” multipolarnost. Unipolarni period je završen; pravila određuje takmičenje modela i sfera uticaja.

Četiri bloka

1) Oslabljeni američki blok

Izolacionizam i transakciona spoljnja politika slabe veze sa starim saveznicima. Neuspjeh da se odbrani Tajvan dodatno sužava američke opcije.

2) Dominantno evroazijsko partnerstvo

Kina + Rusija konsoliduju moć: kontrola poluprovodnika nakon Tajvana, jača pomorska pozicija Kine; ruski pritisak od Ukrajine do Mediterana.

3) Prošireni evropski savez

EU prelazi u mod strateške autonomije: odbrambena unija, QMV u spoljnoj politici, nezavisna industrijska baza; UK se vraća, Kanada asocirana, Meksiko i Južna Koreja – strateško partnerstvo.

4) Koalicija Globalnog juga

Labav blok sa demografskom i ekonomskom težinom; insistira na reformi globalnog upravljanja i zadržava ne-svrstavanje.

Balkan 2050

Srbija ostaje ključna tačka ruskog uticaja (savjetnici, hibridne operacije). EU odgovara: mirovne snage u BiH, garancije za Kosovo, ubrzana integracija za Crnu Goru i S. Makedoniju, strateško partnerstvo sa Albanijom.

Crna Gora

Članica EU/NATO i čvorište energetske bezbjednosti (LNG Bar). Jadransko-jonski autoput (~2040) trajno veže ekonomiju za EU. Fokus: čista energija, održivi turizam, digitalne usluge.

Albanija

Ekspanzija luke Drač i mreže koridora čini zemlju logističkim centrom Zapadnog Balkana; rast kroz obnovljive izvore, turizam i digitalizaciju.

BiH i Kosovo

BiH: produžena kriza uz EU prisustvo; Kosovo: evropske bezbjednosne garancije i jaka infrastrukturna podrška.

Ključni izazovi

Mediteran: nadmetanje za uticaj i pomorski pristup; EU jača partnerstva u Sjevernoj Africi. Tehnološki suverenitet: poluprovodnici, kvantne tehnologije, digitalne mreže. Zelena tranzicija: Balkan kao potencijalna „baterija Evrope”.

Zaključak

Balkan je test evropske zrelosti: da li Unija može spojiti integraciju i koheziju. Za Crnu Goru, članstvo je i štit i iskušenje—bezbjednost i rast, ali i obaveza da se identitet uskladi sa evropskim vrijednostima.